Značajniji radovi

Značajni radovi zavoda odnose se na istraživanja loznih podloga. Istraživanja su započela odmah nakon pojave filoksere. Osnovni cilj početnih istraživanja bio je introducirati veći broj američkih vrsta vinove loze i hibrida (američke i evropske loze) i pronaći podlogu otpornu na filokseru. Kasnija istraživanja usmjerena su na prolanaženje loznih podloga otpornih na niz bitnih čimbenika u uzgoju vinove loze: otpornost na sadržaj vapna u tlu, sušu, sadržaj soli, nematode, zatim na dobro ožiljavanje i povoljan utjecaj na niz svojstava evropske cijepljenje loze. Prema dugogodišnjim istraživanjima za područje Dalmacije mogu se preporučiti sljedeće istražene lozne podloge:

• za aluvijalna, šljunkovita, suši podložna tla: Richter 11 0, 44- 53 Maleque, Paulsen 1045 i 779, Richter 99
• za šljunkovita, siromašna i suši podložna tla: Ruggeri - 140, Richter 110, 420A
• za mineralno karbonatna tla: 41-B, 161-49 C
• za ilovasto pjeskovita siromašna tla: Schwarzmann, Paulsen 1103

Značajan je i rad na istraživanju razvoja korjenove mreže loznih podloga, korjenove mreže određenih sorti cijepljenih na određenim loznim podlogama, kao i mogućnosti apsorpcije pojedinih hranjivih elemenata iz tla.

U cilju razvoja i intenzifikacije rasadničke proizvodnje Zavod je organizirao na određenim lokalitetima Dalmacije (Vis, Hvar, Korčula, Pelješac, Drniš, Imotski i Vrgorac) proizvodnju repromaterijala (plemki autohtonih i udomaćenih sorti vinove loze) i podigao matičnjak s najprikladnijim loznim podlogama. Umatičeni nasadi autohtonih i udomaćenih sorti vinove loze: plavac, vugava, plavina, kuc, kujundžuša, maraština i pošip, i neke introducirane sorte, kao i nasadi loznih podloga stalno su pod kontrolom ovog Instituta, koji obavlja sortnu i zdravstvenu kontrolu. Zavod je, u suradnji s radnom organizacijom ,,Poduh" iz Metkovića, organizirao proizvodnju 2.000.000 cijepova za potrebe društvenog i individualnog gospodarstva u Dalmaciji.

U obimnom poslu na rajonizaciji vinogradarsko-vinarske proizvodnje u Dalmaciji su definirane vinogradarske cjeline (rejoni, podrajoni, vinogorja i lokaliteti) i oni su topografski i zemljopisno obilježeni. Za prikazivanje ekoloških čimbenika vinogradarskih jedinica obrađeni su klimatski i pedološki elementi neophodni pri prikazu agroekoloških uvjeta rentabilnog uzgoja vinove loze. Kod izbora sorti primijenjena je suvremena klasifikacija. Sve sorte svrstane su u grupe (zabranjene, dozvoljene, preporučene) koje garantiraju proizvodnju određenih kategorija vina.

Rajonizacijom je omogućena zaštita zemljopisnog porijekla vina. Prije rajonizacije vinogradarstva Dalmacije vršena su istraživanja na zaštiti zemljopisnog porijekla vina. Tako je na temelju rada ovog Zavoda vec 1961. godine izvršena zaštita vina "Dingač" (i to po međunarodnom planu Ženevske konvencije). Uskoro je zaštićeno vino "Postup", zatim čuvena bijela vina Korčule "Pošip" i "Maraština", te "Faros" s otoka Hvara i primoštenski "Babić". Rad na zaštiti zemljopisnog porijekla se nastavlja.

Poslije ll. svjetskog rata, točnije poslije formiranja Instituta kao savezne znanstveno-istraživačke ustanove, cjelokupna djelatnost, pa i vinarska, prihvaća nove oblike rada. Kvalitetna analiza i provedba korisnih ispitivanja za praksu, bio je zadatak vinarskih stručnjaka. Ispitivanja vina s pojedinih područja i lokaliteta postaju aktualna, naročito onih koji su se uspješno udomaćili poznate (domaće) sorte: plavac mali, grk, vugava, pošip itd. Također se provode pokusi vezani uz utvrđivanje optimalne tehnologije proizvodnje vina.

Najznačajniji radovi iz tog perioda su:

• ispitivanje utjecaja duljine ležanja crnih vina na komini radi dobivanja dobrih i skladnih vina
• ispitivanje mogućnosti povećanja proizvodnje vina tipa "Dingač", sa selekcijskim kvascima iz područja Dingač
• ispitivanje utjecaja različitih tehnologija prerade grožđa na kvalitet vina
• ispitivanje plavaca s područja Pelješca (dingač, postup), Brača (Bol - Murvica), Hvar (Sv. Nedjelja, Ivan Dolac), Visa. Zatim ispitivanja vina babić s podrucja Primoštena, te bijelih vina Smokvica-Čara (pošip, maraština), Vis (vugava), radi utvrđivanja kvaliteta i stvaranja dokumentacije za zaštitu porijekla

Uvođenjem u rad suvremene spektrofotometrije, plinske kromatografije i visokotlačne tekućinske kromatografije, atomskog apsorbera, te nabavkom opreme koja se koristi u klasičnoj analizi, mogućnosti za rad su vrlo dobre i suvremene.

Znanstvena istraživanja u posljednjem desetljeću pri Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo bila su sljedeća:

• utjecaj dinamike rada diskontinuiranih presa na efikasnost presanja
• utjecaj maceracije masulja na proizvodnju dalmatinskih vina
• ispitivanje aromatskog sastava vina i jakih alkoholnih pića, te utvrđivanje vremena njihovog formiranja i dozrijevanja
• utvrđivanje tvari boja u crnim vinima srednje Dalmacije
• identificiranje i encimatska aktivnost pojedinih oksidoza

Osim znanstvenog rada zavodska djelatnost evidentirala se i na sljedećim poslovima:

1. Poslovi koji se obavljaju po ugovoru s privrednim organizacijama:

a) suradnja na unaprijeđenju proizvodnje vina i jakih alkoholnih pića;
b) kontrola zaštićenih vina s područja Dalmacije;
c) izrada elaborata za zaštitu vina sa zemljopisnim porijeklom.

2. Poslovi koji obuhvaćaju kontrolu kvalitete vina:

a) kontrola kvaliteta vina dostavljenih od inspekcijskih službi;
b) kontrola kvaliteta vina namijenjenih izvozu;
c) kontrola i baždarenje pojedinih pomagala koja se koriste kod fizikalnih analiza mošta, vina i destilata.

3. Poslovi uslužnog i edukativnog značaja:

a) sve vrste analiza mošta, vina i jakih pića;
b) savjeti i preporuke na bazi razgovora, organoleptičke ocjene ili fizikalno-kemijske analize.

Posljednjih godina aktivnost Zavoda usmjerena je na slijedeća istraživanja:

• introdukcija s ciljem istraživanja svojstava vinove loze u određenim ekološkim uvjetima i uvođenjem istih u proizvodnju;
• istraživanja zakonomjernosti morfoloških i bioloških izmjena sorti u različitim ekološkim uvjetima;
• istraživanja zakonomjernosti zemljopisne izmjenjivosti pojedinih svojstava sorti, a u zavisnosti od njezinog porijekla;
• istraživanja izmjenjivosti sorti s obzirom na mogućnosti dobivanja novih klonova (mutacija);
• istraživanja i proučavanja orijentirana ka pronalaženju i rješavanju problema genetskog porijekla sorti vinove loze;
• distribucija pojedinih polifenola u grožđu i vinu;
• proučavanje karakterističnih komponenata koje obilježavaju prirodna svojstva sorti, u grožđu i vinu.